hr.osgeo - Portal

Članovi lokalne zajednice OSGEO Hrvatska osvojili su drugu nagradu na natječaju za najbolju i najoriginalniju vizualizaciju podataka o javnim nabavama raspisanu od strane udruge vjetrenjača.

Istovremeno s održavanjem opendata hackatrona u organizaciji Open Knowledge Fundations, a podržane od lokalne OSGEO zajednice raspisan je i javni natječaj udruge vjetrenjača. Kao cilj i temu Opendata hackatrona učinilo nam se prilično zanimljivo pokušati prostorno tj. kartografski prikazati raspodjelu novca iz državnog budžeta putem javnih nabava, te na taj način podržati ovu hvale vrijednu građansku inicijativu "provjetravanja" netransparentnih javnih nabava kao jedne od primarnih metoda generiranja korupcije u Republici Hrvatskoj.

Dočekalo nas je 4.400 pravnih osoba obveznika javne nabave, 13.000 ponuditelja, 6000 ugovora i gotovo 80 milijardi kuna iz državnog budžeta u strukturiranom ali prilično nekonzistentnom setu podataka. Iz takvih podataka nije se puno moglo izvući no ovo što smo uspjeli prikazati je samo dio onoga što smo mogli a nismo stigli zbog nedostatka vremena.

Nezgodu uvijek dosadnog i zamornog prilagođavanja podataka prikazu u prostoru, nas kao tehnološke entuzijaste motivirala je i veselila prilika za isprobati neke nove tehnologije koje već neko vrijeme stoje na listi prioriteta većine sudionika ovog projekta.

Screenshot preglednika karte javnih nabava

Za realizaciju projekta korišteni su isključivo slobodno softverska rješenja i slobodni podaci. U pozadini, industrijski standard, PostgreSQL baza podataka u kombinaciji s PostGIS prostornim proširenjem. Nakon zamornog pročišćavanja podataka proces geokodiranja je odrađen pomoću geopy Python modula i Google servisa za geokodiranje. Uz manje poteškoće, odnosno dodatnog prilagođavanja vrijednosti koje se šalju geocoding servisu, vjerujemo kako se uspješno geokodirala većina podataka. Osim geokodiranih podataka javne nabave, kao podloga koriste se podaci OpenStreetMap projekta.

Vizualizacije su napravljene pomoću MapBox TileMill alata, "desktop" rješenja za internet preglednik razvijenog na node.js platformi. TileMill omogućuje jednostavno uređivanje kartografskog prikaza, odnosno stila karte, uz trenutni prikaz izmjena. Za iscrtavanje karte brine se Mapnik, C++ kartografska biblioteka koja omogućava iscrtavanje prelijepih karata. Veza između TileMilla i Mapnika ostvarena je pomoću Carto jezika, vrlo sličnog CSS-u. Osim uređivanja stila, TileMill omogućava definiranje interakcija za objekte na karti kombinacijom HTML-a i Mustache.js.

Nakon definiranja karte i interakcije napravljen je izvoz u MBTiles format. MBTiles je SQLite baza podataka koja sadrži pripremljeni mozaik karte i podatke potrebne za interakciju u UTFGrid formatu. Kartografski poslužitelj temelji se na TileStream poslužitelju razvijenom na node.js platformi.

Na kraju, pripremljen je klijent, malo HTML-a i JavaScripta te nešto CSS-a posloženog oko Leaflet biblioteke. Leaflet je moderna JavaScript biblioteka koja omogućava brz razvoj kartografskih aplikacija temeljenih na tzv. tiled (mozak) kartografskim poslužiteljima. Osim Leafleta, koristi se još i Wax JavaScript biblioteka koja omogućava (olakšava) spajanje TileStreama i Leafleta.

Kao što možete primijetiti, koristili smo mnogo tehnologija, od kojih većinu razvija Development Seed ekipica. Nažalost, većinu slobodnog vremena u razdoblju trajanja natječja, potrošili smo na pročišćavanje podataka i facepalmanje. S druge strane, druženje i osjećaj da smo na kraju ipak nešto postigli, neprocjenjivo...

Hvala još jednom svima koji su sudjelovali :)

Prikaz detalja karte objavaPrikaz detalja transfera novca

Iako developeri već nekoliko mjeseci koriste beta i nightly buildove Geoservera 2.1, konačno je izašla i stable verzija, koja donosi mnogobrojna poboljšanja, kako performansi tako i mogućnosti.
Dosta je izmjenjeno korisničko sučelje, no korisnici koji poznaju ovaj software snaći će se bez problema.


Koje su navažnije novosti u verziji 2.1 ?

UOM - Jedinica mjere

http://docs.geoserver.org/2.1.0/user/styling/sld-extensions/uom.html

Konačno! I mi smo na mailing listi dosta gnjavili da se doda ova mogućnost, jer je zaista korisna u pojedinim situacijama. Dakle, veličina fonta, debljina linije, točke i svih ostalih elemenata u SLD-u se sada može definirati u jedinicama mape, a ne samo u pikselima. Recimo, možete definirati da debljina linije bude uvijek 0,1m , što znači da će se debljina linije u pikselima na ekranu mijenjati, ovisno o mjerilu. Primjer linije debljine 0.8m

                   <sld:LineSymbolizer uom="http://www.opengeospatial.org/se/units/metre">
                       <sld:Stroke>
                           <sld:CssParameter name="stroke">
                               <ogc:Literal>#7F0000</ogc:Literal>
                           </sld:CssParameter>
                           <sld:CssParameter name="stroke-opacity">
                               <ogc:Literal>0.8</ogc:Literal>
                           </sld:CssParameter>
                           <sld:CssParameter name="stroke-width">
                               <ogc:Literal>200</ogc:Literal>
                           </sld:CssParameter>
                       </sld:Stroke>
                   </sld:LineSymbolizer>


Na lijevoj slici vidimo crtu u mjerilu 1:100000 a na desnoj slici 1:10000.

Ova mogućnost je vrlo korisna kada treba prikazati linije kao što su ceste i sl., koje imaju svoju stvarnu širinu.

DPI skaliranje

http://docs.geoserver.org/2.1.0/user/services/wms/vendor.html#format-options

Novi Geoserver omogućuje ispis visokih rezolucija.
To je omogućeno dodavanjem “dpi” parametra u WMS request.

Fontovi

Baratanje fontovima te njihovo dodavanje sada je mnogo lakše. U korisničkom sučelju se vide svi raspoloživi fontovi, a dodavati ih se može tako da se kopiraju direktno u data_dir geoservera.

GeoWebCache integracija

http://geowebcache.org/

Geoserver je dobio vrlo moćan dodatak, a to je GeoWebCache. GeoWebCache je software kojim možemo “keširati” podatke iz raznih izvora, što dramatično ubrzava prikaz istih na klijentu, što je vrlo bitno za izvore kao što su velike rasterske slike (ortofoto) i slično.
Iako i dalje GWC postoji u standalone verziji, odsada je i dio Geoservera. Po defaultu su učitani svi slojevi sa Geoservera na kojem se nalazi, te je omogućen pregled slojeva kroz sučelje Geoservera.

Kaskadni WMS

Odsada je moguće na Geoserveru konfigurirati novi sloj koji je WMS sloj sa drugog WMS servera. Ova mogućnost može se iskoristiti i za “keširanje” udaljenog WMS servisa.

Ovo je samo mali dio novosti u novom Geoserveru, a detaljnije možete pročitati na http://blog.geoserver.org/2011/05/12/geoserver-2-1/

Od 16. do 18. svibnja 2011. na FERu je održana 18. http://www.dorscluc.org/ manifestacija/konvencija/konferencija/događaj. Ove godine smo na konferenciji sudjelovali s dvije prezentacije o slobodnom softveru u geoinformatici:

• Javascript web mapping frameworks (Dražen Odobašić)
• Prostorne baze podataka (Mario Miler)

Održan je lightning talk o slobodnim podacima (Openstreetmap - Hrvoje Bogner) i radionica o razvoju kartografskih aplikacija u OpenLayers javascript web mapping frameworku.

Manifestacija/konvencija/konferencija/događaj premašila je sva očekivanja, 20 sati predavanja, 24 sata radionica, free beer u hektolitrima :D

Materijal za radionicu se nalazi na http://hr.osgeo.org/radionica/. Doduše, nisam baš zadovoljan kako su materijali napisani,  tako da su moguće veće/manje izmjene. Prednost ovih materijala je što su temeljeni na OSGeo Live DVD Linux distribuciji. To znači da samo trebate pokrenuti distribuciju, snimanjem na DVD ili pokretanjem u nekoj virtualiziranoj okolini (Virtualbox, VmWare player, ...)

Vrlo često dobijem upit kako konvertirati neku koordinatu iz Hrvatskog koordinatnog sustava u WGS84 (GPS) ili obrnuto. Većina CAD i GIS softvera dolazi da svojom bazom svjetskih koordinatnih sustava i često među njima je i Hrvatska. Iako ljudi koriste te predefinirane koordinate sustave, često oni nisu dobro podešeni i dobiveni rezultati budu krvi. Potaknut tim problemom, napisan je kratki vodič u transformaciju koordinata pomoću proj.4 modula. Kao softver za transformaciju korišten je mali program cs2cs.exe koji dolazi s proj.4 bibliotekom.
Iako je od ove godine u Hrvatskoj na snazi novi koordinati sustav, još uvijek velika većina (čitaj: svi podaci) podataka se nalaze u starom koordinatnom sustavu. U ovom kratkom vodiču sam pokušao na što jednostavniji način objasniti vezu između koordinatnih sustava, datuma i projekcija te postavio primjere kako transformirati koordinate iz jednog sustava u drugi. Kroz sljedeći kratki vodič će biti prikazano kako transformirati cijelu datoteku pomoću proj.4 i OGR modula, a ne samo koordinatu po koordinatu.

Link na kratki vodič.

Često postoji potreba da se iz obične strukturirane (CSV) tekstualne datoteke koja sadrži X, Y i Z vrijednosti izrade slojnice (izolinije) nekog područja. Recimo na terenu smo snimali uzdužne profile i želimo izraditi slojnice kako bi napravili vizualizaciju.

Prvi problem predstavlja raspršenost podataka, odnosno visinski podaci se nalaze bilo gdje u prostoru. Proces stvaranja uniformne strukture, tj. rastera s poznatom rezolucijom za svaki piksel naziva se gridding. 

GDAL softverski paket dolazi s alatom gdal_grid koji omogućava gridding upotrebom tri metode interpolacije: 

• nearest
  • nearest neighbor - ne provodi nikakvu interpolaciju nego uzima vrijednost najbliže mjerene točke
• average
  • moving average - interpolacija se izvodi izračunom srednje vrijednosti svih točaka unutar područja traženja (eng. search ellipse)
• invdist
  • inverse distance - svakoj točki unutar područja traženja se dodjeljuje težina ovisno o udaljenosti od tražene točke grida, točke koje su bliže imaju veći utjecaj od udaljenijih 

Bitno je napomenuti kako postoje egzaktne i približne metode interpolacije. Primjer egzaktne metode interpolacije je poznata Krigging metoda. Egzaktna interpolacija čuva vrijednosti poznatih točaka, dakle uzima ih kao apsolutno točne. Približna metoda interpolacije pretpostavlja da mjerene vrijednosti nisu točne pa ih prilagođava globalnom trendu podataka.

Ukoliko imate potrebu koristiti egzaktne metode interpolacije predlažem softverski paket R odnosno njegove module za obradu prostornih podataka.

Izvor podataka za gdal_grid može biti bilo koji izvor podataka podržan od strane OGR programskog paketa, dok izlazni format podataka može bilo koji podržan od strane GDAL programskog paketa. U ovom slučaju nas zanima CSV kao izvor podataka i GeoTIFF kao rezultat. Nakon što ulazne podatke pretvorimo u uniformnu strukturu, potrebno je pomoću alata gdal_contour stvoriti željene slojnice.

Više o postupku pročitajte na wiki stranicama. (Kratki vodiči).

Tekst je radna verzija članka koji će biti objavljen u časopisu "Mreža".

FOSS4G konferencija u Barceloni održala se između 05. i 10.09.2010 god. te okupila 869 sudionika sa svih kontinenata. Do sada najveća i najuspješnija konferencija tehnološkog karaktera koja se bavi GIS-om sa preko 300 prijavljenih prezentacija, od kojih je zajednica odabrala 117 najboljih.

Opensource konferencije uvijek su bile mjesto gdje se okuplja zajednica, mjesto gdje se susreću s ljudi koji se već poznaju preko mail lista ili IRC kanala i rade na istim projektima, mjesto gdje se razmjenjuju znanja i vještine. Ugodna i opuštena atmosfera zajednice, gdje se ne osjećate kao posjetitelj nego sudionik, uvijek ostavlja dojam.

Upravo jedna takva poluformalna tehnološka konferencija održala se u Barceloni od 05.do10.09.2010 u organizaciji OSGEO fondacije.

869 sudionika iz 61 države sa svih kontitnenata, 117 predavanja, 14 radionica, kompletna programerska "elita" najvažnijih projekata učinili su ovaj skup najvećim okupljanjem onih koji sebe nazivaju geogeekovima na jednom mjestu do sada. Za razliku od prošlih FOSS4G konferencija, sudjelovalo je čak dvanaest predstavnika hrvatskih tvrtki koje se bave geoinformatikom, što je mali pokazatelj promjene klime i percepcije slobodnog softvera kod nas, ali i rezultat zrelosti i činjenice da je u zadnje tri godine FOSS GIS zajednica, upravljana OSGEO fondacijom, izašla iz entuzijastičke faze, ozbiljno se ustrojila te postala ozbiljna i realna konkurencija velikim proizvođačima vlasničkog softvera.

Pojavile su se i sve zvijezde FOSS GIS zajednice: Frank Varmerdam, Jeff McKenna, Markus Neteler, Paul Ramsey, Chris Schmidt, Andrea Aime samo su neka od imena koja su sudjelovala ovom skupu, a u svijetu FOSS GIS-a nešto znače i zaslužuju duboko poštovanje zajednice. Najzaslužnijem od njih je dodijeljena godišnja nagrada "Sol Katz" za promociju i doprinose FOSS GIS-u. Ove godine priznanje je dobila prof Helena Mitasova sa North Carolina State University-a za implementaciju većeg broja algoritama i razvoj analitičkog modula na GRASS GIS-u, autorica više knjiga i tutorijala, objavivši preko 50 znanstveno-akademskih publikacija vezanih za FOSS GIS alate i njihovo korištenje te razvoj unutar akademske zajednice.

Formalni dio konferencije bio je razdvojen na tri dijela: prezentacijski dio, radionice i code sprint. Code sprint je zanimljiva aktivnost tipična za opensource konferencije, na kojoj sudionici zajedno pišu programski kod ili rade na dokumentaciji, aktivnost koja ima za cilj živo prakticiranje kolaboracijskog razvoja softvera te povezivanje, jačanje i širenje zajednice.

Prezentacijski dio je bio rezerviran za "prezentaciju sile", pozitivno nadmudrivanje i igru nadmetanja uspješnim implementacijama i novim funkcionalnostima, što je unosilo dodatnu živost i zabavan karakter prezentacijama.

Mada je tematski opseg bio vrlo širok, jasno su se grupirale tri najzastupljenije tematske cjeline iz kojih se iščitavaju trenutne tendencije u razvoju GIS-a.

U zemljama europske unije, ali trenutno i kod nas, vrlo aktualna i živa tema INSPIRE direktive (uspostava nacionalne prostorne infrastrukture - NIPP) te jedna od stavki pregovora o našem pristupu EU, zauzela je znatan broj vrlo zanimljivih sesija.
U prilog tomu da se geoprocesiranje seli na WEB platformu govori i to da je čak deset prezentacija posvećeno implementacijama WPS (Web Processing Service) OGC (Open Geospatial Consortium) standarda.
Treća najzastupljenija tematska cjelina tradicionalno je WEB mapping, inače najjači FOSS GIS adut i nezaobilazan dio ovakvih skupova, iz razloga što okuplja i najveći broj krajnjih korisnika.

INSPIRE - Infrastruktura prostornih informacija EU

U prezentacijama ozbiljnih i vrlo kompleksnih sustava kao što su nacionalne prostorne infrastrukture (SDI - Spatial Data Infrastructure) te primjerima korištenja FOSS GIS alata u enterprise okruženjima prednjačile su Norveška i Njemačka. Vrlo impresivne, mastadontske  GIS arhitekture bazirane na FOSS GIS softveru su se, po riječima prezentera, pokazale dovoljno stabilne i već par godina uspješno ispunjavaju sva očekivanja u produkcijskim okolinama.

Po posjećenosti sesija, očito je bilo da su pažnju većine sudionika zaokupila dva "mashup" projekta, GeoNode i OpenGEO Suite, koji su vrlo inteligentnim "upakiravanjem" komponenti SDI arhitekture bazirane na OGC standardima, stvorile cjelovito, brzo implementirajuće i za korištenje jednostavno rješenje, koje omogućava jednostavnu i brzu uspostavu prostorne infrastrukture. Opensource zajednica vrlo brzo je prepoznala naglo rastuće tržište i potrebe koje su definirane INSPIRE direktivom, tako da, osim samih pametno upakiranih proizvoda, već postoji određeni broj tvrtki koje nude i podršku korisnicima.

Inicijativa jest na tom planu i značajna količina aktivnosti FOSS GIS zajednice se ulaže u razvoj kompletnih rješenja u jednom paketu. Među prezentacijama nisu izuzeci bili niti primjeri SDI arhitektura koje su npr. koristile UMN MapServer ili neke druge nezavisne komponente kao osnovno map okruženje. U krajnjoj liniji, najzabavniji dio slaganja FOSS GIS arhitektura (prilagođenih specifičnim zahtjevima korisnika) kao Lego kockica, razvojem ovih projekata nikako nije nestao niti je na bilo koji način ugrožen. Ono što "mashup" projekti novo donose je već uspostavljen i konfiguriran (one-click install) GIS sustav koji osim većine potrebnih funkcionalnosti nudi jedinstveno upravljačko sučelje te podršku korisnicma.

Prisutnost bitnih ljudi INSPIRE programa, kao npr. Ioannis Kanellopoulosa (European Commission), govori u prilog neskrivenoj sinergiji INSPIRE-a i FOSS GIS zajednice.

WPS - geoprocessing na WEB-u

WPS (Web Processing Service) je OGC standard, na čiju je implementaciju isto tako usmjeren dobar dio aktivnosti FOSS GIS zajednice. Solidan broj još uvijek aktualnih implementacija na važnijim projektima na mapping sloju (GeoServer i Deegree project), ali i izuzetno zanimljiva i na različit način implemetirana rješenja kao samostalni projekti (PyWPS, ZooWPS ), govore u prilog tomu da će se u skorije vrijeme i geoprocessing ozbiljnije početi seliti na WEB. Korisnicima ESRI softvera najzanimljivije su bili 52° North sesije, inače tvrtke koja je implementirala WPS standard kao API prema AGS processing alatima. 52° North  je zanimljiva tvrtka, prije svega time što je nastala kao opensource incijativa pokrenuta od strane ESRI-ja i University of Muenster, a čija preokupacija su implementacije OGC standarda te standardiziranje API-ja prema ESRI GIS alatima. Zanimljiv, sadržajan i prilično intenzivan tematski dio konferencije, no opensource će se tek pokazati na tom planu, a ovo što trenutno ima za ponuditi još nije dovršeno.

WEB mapping

Naravno, najzanimljivi dio bio je onaj natjecateljski. Održan je WMS benchmarking gdje je snage odmjerilo osam timova iz oba svijeta, vlasničkog i slobodnog softvera: Cardcorp, GeognoSIS, Constellation-SDI, ERDAS APOLLO, GeoServer, Mapnik, MapServer, Oracle MapViewer, te QGIS MapServer.  Nedostajao je samo još ESRI (koji se povukao pet dana prije konferencije) da bi lista bila potpuna. Službeni rezultati u ovom trenutku još nisu dostupni, no WMS serveri su u različitim uvjetima pokazivali i različite performanse, tako da konačnog pobjednika nije bilo. Generalno, UMN MapServer je odnio najviše pobjeda, a iznenađenje je bio Mapnik PaleoServer, koji je sa PostgreSQL/PostGIS-om u pozadini performansama posramio ostale konkurente.

Zaključak

Konferencija je pokazala kako FOSS GIS zajednica nikad nije bila jača i softver bolji. Broj sudionika iz hrvatske govori u prilog tomu kako su toga su svjesne i hrvatske tvrtke koje se bave geoinformatikom.

Provedba INSPIRE direktive, jedna od zastupljenijih tema na konferenciji, vrlo je aktualna i kod nas te se nadam kako će primjeri uspješnih implementacija u  europskim zemljama potaknuti i našu zajednicu za razmišljanje u tom smijeru.
Slobodni softver se uvijek kretao rame uz rame sa otvorenim standardima, a provedba direktive kod nas je stvorila klimu u kojoj se intenzivnije počelo razmišljati i razgovarati o interoperabilnosti GIS sustava kako na lokalnoj tako i na europskoj razini.

Jedan od većih problema našeg GIS tržišta u tom kontekstu, prvenstveno je nedostatak tvrtki koje nude podršku za FOSS GIS, no za očekivati je kako će sve više implementacija baziranih na FOSS GIS-u i sve češće korištenje otvorenih standarda  dovesti do toga da neka ozbiljna tvrka to uoči i iskoristi.

Update: U međuvremenu su ovdje objavljeni rezultati WMS benchmarkinga.

Priprema radionice za DORS/CLUC 2010, ali i zadnji post, u kojem se pisalo o PROJ4 biblioteci, podsjetio me je da većina ljudi od GIS-a zastane pred pitanjem: "Što je pored standardne okoline potrebno da bi bi sustav bio geografski (GIS), tj. da bi nam omogućio podršku za prostorne analize?". Većina ljudi počnu nabrajati razne vlasničke software-e i alate. I stvarno, stiskanje next tipke i klikanje po gumbima na korisničkom sučelju može biti GIS, ali na taj način nećemo saznati što se zapravo događa u pozadini i što se sve treba odraditi da bi se na bilo koji način procesirali prostorni podaci.

Tri su zahtjeva. Prvi zahtjev je driver za rasterske/vektorske GIS formate podataka tj. mogućnost da se pristupi raznim rasterskim/vektorskim zapisima prostornih podataka (a ima ih jako puno). Vrlo često su ti formati vlasnički i specifikacije ako su napisane onda su napisane vrlo oskudno i loše. Ima i izuzetaka. Vlasnički SHP (shapefile) format je primjer da i ne mora biti tako. U FLOSS GIS svijetu taj zahtjevan posao odradio je Frank Warmerdam i još 1994 počeo raditi na GDAL/OGR biblioteci koja nam rješava sve probleme u svezi sa prvim zahtjevom (i mnogo više). Frank 1998 objavljuje GDAL pod slobodnom licencom i GDAL/OGR postaje jedna od najkorisnijih biblioteka FLOSS GIS svijeta sa krasnim SWIG bindinzima za C/C++. C# .NET, Javu, Python, Perl, Ruby i R. Frank je legenda i zaslužio je cijelu temu.

OK, sad kad čitamo podatke dolazimo do problema kako ih smjestiti u prostor. Kako koordinate staviti u odnose i to prostorne odnose koje su opisane vrlo kompleksnom matematikom teorije projekcija?

Proj4 svoje početke vuče još iz kasnih 70', a USGS ga objavljuje pod slobodnom licencom još 1983 i on je zaslužan što je FLOSS GIS svijet dobio još jednu punokrvnu biblioteku koja omogućava i drugu funkcionalnost u ovoj priči. Ovaj vrlo ozbiljan programerski posao odradio je nesebični USGS i tako je svijet transformacija, geografskih datuma, čudnih projekcijskih parametara i konstanti, geografskih koordinatnih sustava i nerazumljivih matematičkih funkcija napokon dobio svoj izraz u binarnom svijetu.

Sad kad možemo pročitati podatke i smjestit ih u prostor, vrlo jednostavno uz pomoć nekog od renderera možemo napraviti sliku (koju već možemo nazvati kartom), a koja će prikazati objekte u prostoru i realno prikazati prostorne odnose među njima. No nikako ne želimo samo to, a kako bi zadovoljili ono IS u GIS moramo uvesti bar malo analitičke geometrije. Drugim riječima podatke želimo analizirati, mjeriti udaljenosti između objekata, saznati koliko se nekih objekata nalazi unutar nekog područja, tj. netko ili nešto treba omogućiti logiku operacija nad skupovima i omogućiti osnovne topološke analize.

Taj zahtjev ispunjava GEOS, koji omogućuje objektni model za Euklidovu geometriju te implementira i geometrijski model i API-je definirane u OGC Simple Features Specification for SQL standardu. Objavljivanje JTS-a 2000 god. pod slobodnom licencom otvorio je put da FLOSS GIS stack dobije GEOS, svoj C port ove izuzetno važne biblioteke koja djelujući u pozadini zadovoljava i treći uvijet ove kratke priče. GEOS omogućava manipulaciju 2-dimenzionalnom linearnom geometrijom, krasan je resurs velikog broja geometrijskih funkcija i algoritama.  Bez njega je i PostGIS vrlo rudimentaran.

Dakle gledajući FLOSS GIS C/C++ stack, GEOS, Proj4 i GDAL su osnovni funkcionalni elementi jednog informacijskog sustava koji sada sebe ima puno pravo zvati geografskim. I to je stvarno najosnovnije.

Zadnjih mjesec dana ništa se senzacionalno nije dogodilo u FLOSS GIS svijetu, ali izdvojit ću par donekle zanimljivih događaja.

Prvi zanimljiv događaj je novi projekt Proj4J (Apache License, Version 2.0), Java port Proj4 biblioteke koja je nedostajala Java FLOSS GIS stack-u. Zapravo ništa novo i ne nužno potrebno FLOSS GIS svijetu a autor Martin Davis na pitanje zašto još jedan port Proj4 biblioteke odgovara kako mu se to ucinilo cool (iz moje prespektive potpuno legitimno). Naime Java stack je do sada koristio origanalnu Proj4 (C) biblioteku, doduše sa JNI bindinzima.

Inače za one koji ne znaju Proj4 (MIT Licence) je jedna od prvih GIS biblioteka objavljenih pod nekom od slobodnih licenci još 1983 godine i kako je onaj "matematički dio" teorije projekcija prebačen u sasvim solidan komad software-a koji omogućava reprojekcije i "razumijevanje realnog prostora" u digitalnom obliku tako je i otvoren put za daljnji razvoj FLOSS GIS svijeta. Dosadašnji portovi su: Proj4js - JavaScript port zgodan jer se vrti na klijentu i omogućava reprojekciju vektora i prikaz koordinata u raznim projekcijama u realnom vremenu i CS-Map - C# port za .NET stack. Svi su "prigrljeni" pod zajedničkim projektom MetaCRS pod pokroviteljstvom OSGEO fondacije.

GeoMajas je još jedan proizvod iz Java svijeta koji ušao u OSGEO Inkubator. Nisam ga isprobao pa neću pisati o funkcionalnostima, ali čini se kao jako moderan i zanimljiv framework za razvoj WEB GIS aplikacija.

Od ostalih zanimljivosti izdvojio bih novi 1.7.0 release GDAL/OGR biblioteke i proširenje OpenGeo Suite paketa FLOSS GIS alata, a za zabavu pogledajte predavanje o budućnosti interneta i slobodnih podataka koje je odrzao Tim Barners-Lee na zadnjoj TED konferenciji.